Sektori	Vladavina prava i temeljna prava
Poglavlja EU Acquis-a	Pravda, sloboda i sigurnost
EU fond	10 649 667 €
Period implementacije	2020 - 2024
Kategorije	Civilno društvo ;  Polovi ;  Akcije protiv klimatskih promjena ;  Digitalizacija (Pređite mišem da vidite značaj)

Ovaj projekat (u nastavku označen kao: akcija) predstavlja treću fazu Posebnih mjera za podršku u odgovoru na izbjegličku i migrantsku situaciju u Bosni i Hercegovini (2020/417-356). Opšti cilj ove akcije je pružiti podršku BiH u oblasti migracija, prihvata i upravljanja granicama u kontekstu povećanog broja migranata, tražilaca azila i izbjeglica, koji će se za potrebe ovog dokumenta nazivati osobama od interesa (OI) i koji su u tranzitu kroz zemlju od kraja 2017. godine. Akcija će biti predmet Sporazuma o doprinosu više partnera zaključenog između Evropske unije (EU) te IOM-a, UNICEF-a, UNHCR-a i UNFPA-e. Primarni fokus akcije će biti na održavanju tekućih aktivnosti kojima se podupire koordinacija i upravljanje prihvatnim centrima, ispunjavanje osnovnih potreba osoba od interesa za hranom i skloništem, uključujući vodu, sanitaciju i higijenu, te olakšavanje pristupa uslugama zaštite. Posebna pažnja će se posvetiti osobama sa ranjivostima i posebnim potrebama, kao što su djeca, naročito djeca bez pratnje i razdvojena djeca, samohrani roditelji koji putuju sa djecom, neudate žene, trudnice i dojilje, kao i druge ranjive osobe, i to kroz poboljšanu identifikaciju i puteve upućivanja.

Akcijom je data podrška u upravljanju i radu sedam privremenih prihvatnih centara u kojima su osigurani pristojni životni uslovi radi zaštite digniteta više od 6.040 osoba (prije zatvaranja privremenog prihvatnog centra Bira). Kroz ove prihvatne centre, osobe od interesa su imale pristup hrani, neprehrambenim artiklima, uslugama psihosocijalne podrške, informisanja, savjetovanja i pravne pomoći, kao i primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Državne vlasti, uz podršku IOM-a i njegovih partnera iz UN-a, izradile su plan za odgovarajuća rješenja smještaja za ranjive pojedince. Pružanjem direktne podrške Ministarstvu sigurnosti i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, UNHCR je osigurao da osobe od interesa koje žive u Azilantskom centru Delijaš i Izbjegličko-prihvatnom centru Salakovac imaju adekvatan prihvat i usluge, sistem azila u BiH je osnažen jačanjem kapaciteta, a izbjeglice i tražioci azila dobili su neophodnu besplatnu pravnu pomoć i pravne informacije. Tokom cijelog provođenja akcije, sistem azila u BiH je osnažen jačanjem kapaciteta, a izbjeglice i tražioci azila dobili su neophodnu besplatnu pravnu pomoć i pravne informacije. Terenska zaštita ranjivih pojedinaca koji se nalaze van privremenih prihvatnih centara je ojačana kroz poboljšanu koordinaciju, praćenje i upućivanje, dok je u isto vrijeme unutar privremenih prihvatnih centara osigurana zaštita u zajednici. Posebno ranjive osobe imale su koristi od zaštićenog smještaja u sigurnim kućama. Suočene sa sve većim brojem dječaka i djevojčica izbjeglica i migranata koji ostaju u BiH, državne institucije, agencije UN-a i nevladine organizacije prepoznali su potrebu za ulaganjem većih napora da se toj djeci omogući ostvarivanje prava na obrazovanje. U budućnosti će se UNICEF-ova podrška djeci bez pratnje i djeci sa pratnjom, uključujući sigurne zone, zakonske staratelje i druge usluge, nastaviti kao i tokom tekućeg perioda, uz stalno prilagođavanje promjenama broja djece, situacije i potreba. Ključni izazov koji je i dalje prisutan je nepostojanje odgovarajućih i primjerenih aranžmana alternativnog zbrinjavanja za većinu ranjive djece bez pratnje i razdvojene djece, pri čemu je većina njih smještena u privremenim prihvatnim centrima. Potrebno je istražiti i razmotriti aranžmane alternativnog zbrinjavanja u porodici i mogućnosti samostalnog života uz podršku u skladu sa najboljim interesom svakog djeteta, a razgovori sa ključnim partnerima o ovim pitanjima se nastavljaju. Propisi koji se odnose na prijem, smještaj, planiranje zaštite i analizu slučaja djeteta trebaju se zasnivati na smjernicama za upravljanje slučajevima u BiH i biti usklađeni sa širim naporima na jačanju sistema dječje zaštite u zemlji. Naglo pogoršanje epidemiološke situacije u vezi sa pandemijom COVID-19 i zdravstvene mjere koje su proglasile vlasti radi kontrole i ublažavanja epidemije, uključujući zatvaranje prihvatnih objekata, uvođenje policijskog sata i ograničenja kretanja, znatno su uticali na zdravlje i blagostanje žena i djevojaka izbjeglica i migranata. Složenost situacije sa pandemijom COVID-19 u kombinaciji sa učestalim i često neuspješnim pokušajima daljeg kretanja iz zemlje doveli su do povećanja rodno zasnovanog nasilja nad ženama i djevojčicama te muškarcima i dječacima izbjeglicama/migrantima. Pristup osoba od interesa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, kroz povećan kvalitet, efikasnost i dostupnost zdravstvenih službi (uključujući stručno medicinsko osoblje osposobljeno za rad sa izbjeglicama i migrantima)